NVO "ISPOD DUGE"

Saopštenje Nvo Ispod Duge u Dnevnoj novini “Dan”, povodom Međunarodnog dana porodica- strana 11

Mladi još nijesu prevazišli stereotipe koji su bili ukorijenjeni još za vrijeme njihovih baka, ocijenjeno je iz NVO „Ispod Duge”.

Povodom međunarodnog Dana porodice, 15.maja, izvršna direktorka ove NVO Ana Đurović poručila je da je ova godina posvećena obezbjeđivanju ravnoteže između porodice i posla , kao i podsticanju jednakosti između žena i muškaraca.

–”NVO „Ispod duge” je posvetila pažnju upravo ukorijenjenoj podjeli na muške i ženske poslove, pa smo na društvenoj mreži Fejsbuk sproveli anketu u cilju dobijanja informacija o tome da li su i u kojoj mjeri stereotipi i dalje prisutni u našem društvu. Od 91 ispitanika njih 51 je odgovorio da ponekad pomažu u kućnim poslovima, dok se 35 izjasnilo da su uvijek spremni da pomognu svojim partnerkama. Za razliku od njih, pet ispitanika je istaklo da nikada ne pomažu u obavljanju kućnih poslova. Ispitanici koji su se izjasnili da bi ponekad pomogli svojoj partnerki navodili su da bi pomogli samo u slučaju da partnerka to isključivo zatraži, i naravno kada su sami. Neki su čak naveli da su odgovorili da ponekad pomažu svojoj partnerki samo zato jer ih je stid da kažu da joj nikada ne pomažu” – navela je Đurovićeva. 

Ona je dodala da je sama podjela poslova na muške i ženske zaostavština iz perioda kada su samo muškarci donosili hranu.

– “Međutim, smatramo da se danas podjela poslova ne vrši u onoj mjeri u kojoj se to tvrdi. Naše društvo i dalje svemu pristupa sa stanovišta tradicije i običaja i nespremni smo da prihvatimo promjene i razlike. Rodni stereotip da su kućni poslovi ženski poslovi održava se uprkos činjenici da se žene obrazuju i zapošljavaju. Generalno, slično je i u svijetu, ali ipak i u svijetu i kod nas raste svijest o tome da se radi o nepravdi. Zato Međunarodni dan porodica pruža jedinstvenu priliku za podizanje svijesti javnosti o različitim pitanjima vezanim za porodicu i odnose unutar nje, jer je familija glavni pokretač održivog razvoja svih nivoa društva” – istakla je Đurovićeva.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Povodi&clanak=331387&datum=2012-05-15&naslov=Mu%B9karci+izbjegavaju+ku%E6ne+poslove

Nvo Ispod Duge želi ovim putem da se zahvali Magazinu “Montenegro Family” na objavljenom tekstu “Budi volonter” koji promoviše mogućnost volontiranja u našoj Nevladinoj organizaciji.

Veoma je malo dobrih ljudi koji su spremni da pomognu, zato ih treba cijeniti i podržati.

Tekst “Budi volonter” možete pogledati na linku 

http://montenegrofamily.com/me/deavanja-u-martu/106-budi-volonter.html

Svima onima koji imaju razumijevanja za naš rad i koji nas nesebično podržavaju još jednom se srdačno zahvaljujemo.

Tim Nvo Ispod Duge

Generalna Skupština Ujedinjenih Nacija je Rezolucijom 47/237 (20. septembar 1993.) proglasila 15. maj Međunarodnim danom porodica.

Svake godine UN određuju teme koje će obilježiti ovaj dan.

Teme prethodnih godina bile su posvećene očevima i njihovoj  odgovornosti prema porodici, majkama i  izazovima u svijetu promjena, a tema 2012. godine  biće obezbjeđenje ravnoteže između porodice i posla , kao i podsticanje jednakosti između žena i muškaraca u okviru porodice, te dijeljenja kućnih obaveza i dužnosti.

Nvo Ispod Duge je ove godine posvetila pažnju upravo ukorijenjenoj podjeli na muške i ženske poslove, te smo s tim u vezi, na društvenoj mreži Facebook sproveli anketu u cilju dobijanja informacija o tome da li su i u kojoj mjeri stereotipi i dalje prisutni u našem društvu.

Naime, Nvo Ispod Duge je na Facebooku mladićima postavila pitanje- Da li ste spremni da svojoj partnerki pomognete u obavljanju kućnih poslova?

U anketi je učestvovao 91 ispitanik, uzrasta od 18 do 28 godina.

Od 91 ispitanika, njih 51 je odgovorilo da ponekad pomažu u kućnim poslovima, dok se 35 ispitanika izjasnilo da su uvijek spremni da pomognu svojim partnerkama.

Za razliku od njih, 5 ispitanika je istaklo da nikada ne pomažu u obavljanju kućnih poslova.

Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da mladi još uvijek nisu prevazišli stereotipe koji su bili ukorenjeni još za vrijeme njihovih baka, iako pozitivnih pomaka ima.

Ispitanici koji su se izjasnili da bi ponekad pomogli svojoj partnerki, navodili su da bi pomogli samo u slučaju da partnerka to isključivo zatraži i naravno kada su sami.

Neki su čak naveli da su odgovorili da ponekad pomažu svojoj partnerki, samo zato jer ih je stid da stave da joj nikada ne pomažu.

Smatramo da je sama podjela poslova na “muške” i “ženske” zaostavština iz perioda kada su samo muškarci donosili hranu, a kasnije novac u dom, što je prirodno nalagalo da se žene late kućnih poslova.

Mečutim danas, kada i muškarci i žene rade slične poslove, i to po osam sati dnevno, podjela poslova je jedini mogući način da kuća blista i da sve obaveze budu završene.

Međutim, smatramo da se danas podjela poslova ne vrši u onoj mjeri u kojoj se to tvrdi.

Naše društvo i dalje svemu pristupa sa stanovišta tradicije i običaja i nespremni smo da prihvatimo promjene i razlike.

Rodni stereotip da su kućni poslovi “ženski poslovi”, održava se uprkos činjenici da se žene obrazuju i zapošljavaju.

Slično je i u svijetu generalno a i kod nas, ali ipak i u svijetu i kod nas raste svijest o tome da se radi o nepravdi.

Zato Međunarodni dan porodica pruža jedinstvenu priliku za podizanje svijesti javnosti o različitim pitanjima vezanim za porodicu  i odnose unutar nje jer je porodica glavni pokretač održivog razvoja svih nivoa društva.

Da bi porodica zaista bila mjesto sigurnosti i sreće za sve njene članove, partneri  su odgovorni da obezbijede da u njoj postoji razumijevanje i pružanje podrške; poštovanje različitosti u mišljenju; poštovanje potreba i interesa svih članova; pravo na izbor vlastitih prioriteta; pravo na vlastita ojsećanja i prihvatanje tuđih osjećanja kao i podjela roditeljskih obaveza i odgovornosti.

Stoga, na Svjetski dan porodice, Nvo Ispod Duge još jednom podsjeća da samo zajedničkim naporima svih društvenih činilaca uloga porodice može biti značajnije promijenjena.

S poštovanjem,
Ana Đurović,
izvršna direktorica

NVO ISPOD DUGE želi ovim putem javno da se zahvali asocijaciji “Montenegro Biznis Alijansa” (MBA) iz Podgorice, na učinjenoj donaciji.

Naime, Montenegro Biznis Alijansa se odlučila da podrži rad naše NVO i pomogne nam donacijom 4 desktop računara.

Montenegro Biznis  Alijansa (MBA) je poslovna asocijacija koja okuplja preduzetnike, domaće i strane investitore.

Od svog osnivanja MBA radi na promociji razvoja privatnog sektora i ukazuje na probleme u postojećoj zakonskoj regulativi, sa namjerom da kroz ponudjene predloge doprinese otklanjanju postojećih barijera i unapredjenju ukupnog ambijenta za biznis u Crnoj Gori.

MBA sada okuplja više od 500 najuspješnijih preduzeća u Crnoj Gori.

Montenegro Biznis Alijansu možete kontaktirati na broj telefona:

020 622 728, 020 622 738 ili putem maila: mbapg@t-com.me

 Ovakav gest Montenegro Biznis Alijanse pokazuje da još uvijek postoje dobri ljudi koji su spremni da pomognu onima kojima je pomoć itekako potrebna.

 Tehnološka revolucija i konstantna ekonomska neizvjesnost su uzrokovale da većina ljudi postane sebična.

Ne prepoznaju se oni kojima je potrebna pomoć i jedino se gleda da se zadovolje vlastite ego-želje.

 Zato je Montenegro Biznis Alijansa uradila jedno izuzetno i neprocjenjivo djelo.

Neprocjenjivo je i to što su ovi dobri i plemeniti ljudi u današnje teško i krizno vrijeme nesebično darovali svoju dobrotu i pomogli nama kojima je pomoć uistinu trebala, te nam pružili ruku podrške i zato im se ovim putem srdačno zahvaljujemo.

Ističemo da je ovo deseta pomoć našoj Nevladinoj organizaciji i ovim putem pozivamo sve firme i uspješne kompanije koje žele da pomognu da stvorimo bolje uslove za život čovjeka i odrastanje naše djece, da se uključe u rad NVO “ISPOD DUGE” i u okviru svojih mogućnosti pomognu naš rad, bilo novom, bilo polovnom robom, novčanim donacijama ili na neki drugi način.

Saopštenje Nvo Ispod Duge u Dnevnoj novini “Vijesti” - 40. strana

Iz Nevladine organizacije “Ispod Duge” saopšteno je da su im se obratili stanovnici Bulevara Ivana Cmojevića, Hercegovačke i Ulice Stanka Dra-gojevića zbog problema sa bukom i glasnom muzikom koja dopire iz obližnjih ugostiteljskih objekata, tačnije noćnih klubova.

Muzika je toliko jaka i nesnošljiva da im ugrožava zdravlje i remeti mir, kažu stanari ulica u centru grada.

“Porodice koje žive u ovom dijelu grada, prinuđene su da spavaju sa čepovima u ušima, ali i to rijetko pomaže jer se muzika nakon jedan čas poslije ponoći povećava i traje do 3-4 časa ujutru, zbog čega im je bitno ugrožen kvalitet života” -navodi se u saopštenju NVO ”Ispod Duge”.

Kako su naveli, stanovnici su istakli da u njihovim porodicama ima maloljetne djece koja idu u školu, starijih i bolesnih ljudi, te je tim prije potrebno pristupiti hitnom rješavanju ovog problema.

Osim toga, buku ne pravi samo glasna muzika, već i kasnije raspremanje, bacanje flaša, izlazak gostiju iz lokala.

“Djeca koja tu stanuju nerijetko su bila svjedoci lomljenja stakala na prozorima i vratima, prijetnji i psovki od strane gostiju upućenih stanovnicima ovog dijela grada, posebno ako se usude da se požale na buku” – tvrde stanari najužeg centra Podgorice.

Iz noći u noć građani ovog dijela grada trpe neprestani teror. Nikakve molbe nijesu pomagale, a građani su se čak nekoliko puta obraćali nadležnim institucijama, ali bez uspjeha.

- “Čak i kada u kasnim večernjim satima pozovemo službu Komunalne policije, od njihovih službenika dobijemo odgovor kako kontrola buke u ugostiteljskim objektima nije njihova nadležnost” – tvrde stanari.

Povodom tog problema “Vijesti” su se obratile Komunalnoj policiji, ali nas je načelnik Radislav Vojvodić obavijestio da za naš list ne želi da daje nikakve izjave i odgovara na naša pitanja.

Pisali na sve adrese

U pokušaju đa se problem riješi i da rješenje bude prihvatljivo za obje strane, NVO ”Ispod Duge” i stanari pomenutih ulica obraćali su se Komunalnoj policiji,  Sekretarijatu za komunalne poslove, Upravi policije, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Agenciji za zaštitu životne sredine, Sekretarijatu za razvoj preduzetništva i Turističkoj inspekciji.

- “Od Turističke inspekcije do danas nismo dobili odgovor. Od Sekretarijata za komunalne poslove smo dobili odgovor da je Odlukom o organizaciji i načinu rada Uprave Glavnog grada (SI list CG- opštinski propisi br. 38/10 i 8/11), propisano da Komunalna policija vrši poslove inspekcijskog nadzora, kojima se između ostalog obezbjeđuje zaštita od buke u životnoj sredini” – saopštili su iz NVO ”Ispod Duge”.

http://www.vijesti.me/vijesti/stanovnicima-centra-podgorice-zbog-buke-kafica-nece-san-oci-clanak-72753

Ovim putem želimo da ukažemo na problem sa kojim se suočavaju stanovnici centra Glavnog grada.

Naime, Nevladinoj Organizaciji „Ispod Duge“ nedavno su se obratili stanovnici Bulevara Ivana Crnojevića, Hercegovačke ulice i ulice Stanka Dragojevića, a u vezi problema sa bukom i glasnom muzikom koja dopire iz obližnjih ugostiteljskih objekata, tačnije noćnih klubova.

Muzika je toliko jaka i nesnošljiva da im ugrožava zdravlje i remeti mir.

Porodice koje žive u ovom dijelu grada, prinuđene su da spavaju sa čepovima u ušima ali i to rijetko pomaže jer se muzika nakon 1h poslije ponoći povećava i traje do 3-4h ujutru, zbog čega im je bitno ugrožen kvalitet života.

Ističemo da u ovim porodicama ima maloljetne djece koja idu u školu, starijih i bolesnih ljudi, te je tim prije potrebno pristupiti hitnom rješavanju ovog problema.

Osim toga, buku ne pravi samo glasna muzika, već i kasnije raspremanje, bacanje flaša, izlazak gostiju iz lokala.

Djeca koja tu stanuju nerijetko su bila svjedoci lomljenja stakala na prozorima i vratima, prijetnji i psovki od strane gostiju upućenih stanovnicima ovog dijela grada, posebno ako se usude da se požale na buku.

Iz noći u noć građani ovog dijela grada trpe neprestani teror.

Nikakve molbe nisu pomagale, a građani su se čak nekoliko puta obraćali nadležnim institucijama, ali bez uspjeha.

Čak i kada u kasnim večernjim satima pozovu službu Komunalne policije, od njihovih službenika dobiju odgovor kako kontrola buke u ugostiteljskim objektima nije njihova nadležnost.

U pokušaju da se problem riješi i da rješenje bude prihvatljivo za obje strane, Nvo Ispod Duge se obraćala Komunalnoj policiji, Sekretarijatu za komunalne poslove Opštine Podgorica, Upravi policije, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Agenciji za zaštitu životne sredine, Sekretarijatu za razvoj preduzetništva i Turističkoj inspekciji.

-Od Turističke inspekcije do danas nismo dobili odgovor.

-Od Sekretarijata za komunalne poslove Opštine Podgorica smo dobili Odgovor da je Odlukom o organizaciji i načinu rada Uprave Glavnog grada (Sl list CG- opštinski propisi br. 38/10 i 8/11), propisano da Komunalna policija vrši poslove inspekcijskog nadzora, kojima se između ostalog obezbjeđuje zaštita od buke u životnoj sredini. (http://ispodduge.wordpress.com/2012/03/23/odgovor-opstine-podgorica-na-zahtjev-za-pristup-informacijama-2/)

Nakon toga, Nvo Ispod Duge se obratila Komunalnoj policiji sa pitanjem šta je konkretno  urađeno povodom Inicijative građana (Broj …. od 20.01.2012.godine) zbog buke i preglasne muzike iz noćnih klubova u Ulici Stanka Dragojevića?

-Iz Komunalne policije su nam odgovorili da Komunalna policija nije u mogućnosti da preduzima upravne mjere i radnje u smislu člana 28 i 29 Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini iz razloga što je za njihovu primjenu potrebno donijeti određene podzakonske i druge akte, kao i da se gore navedeni Zakon ne primjenjuje na buku koja nastaje u zatvorenom prostoru (član 2 Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini). (http://ispodduge.wordpress.com/2012/03/24/odgovor-komunalne-policije-na-zahtjev-za-pristup-informacijama/)

Prema “Zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini”, član 28, jasno su određena prava i dužnosti Komunalne policije. Pa samim tim, prema ovom Zakonu Komunalna policija, između ostalog, ima nadležnost da kontroliše da li buka iz ugostiteljskih objekata, gradilišta i drugih izvora buke prouzrokuje prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti nivoa buke u određenoj akustičkoj zoni.

Na osnovu svega navedenog, kao i odgovora koji smo dobili iz drugih državnih institucija, smatramo da je oglašavanje Komunalne policije nenadležnom neosnovano.

 -Agencija za zaštitu životne sredine, u dostavljenom odgovoru, navodi da u vršenju poslova inspekcijskog nadzora Komunalna policija kontroliše da li buka iz ugostiteljskih objekata na otvorenom prouzrokuje prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti nivoa buke u određenoj akustičkoj zoni, te da prekoračenje nivoa buke u unutrašnjosti ugostiteljskog objekta predstavlja narušavanje javnog reda i mira i sankcionisano je kao prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru (Službeni list CG, br. 64/11), kao i da je za vršenje kontrole nadležna Uprava policije.

Iz Agencije takođe navode da je ovaj Zahtjev Nvo Ispod Duge proslijeđen Komunalnoj policiji kao nadležnom organu na odlučivanje, kako bi Komunalni inspektor naložio ovlašćenoj instituciji da obavi mjerenja nivoa buke. (http://ispodduge.wordpress.com/2012/03/30/odgovor-agencije-za-zastitu-zivotne-sredine-na-zahtjev-za-pristup-informacijama/)

-Ministarstvo održivog razvoja i turizma, na naša pitanja u vezi ovog problema odgovara prosleđivanjem istog Odgovora koji je 12.10.2011.godine dostavljen grupi građana koji su se žalili na ovaj problem.

U Odgovoru Ministarstvo navodi da javni red i mir kontroliše Uprava policije, te da Komunalna inspekcija u Podgorici vrši nadzor mjerenja jačine zvuka s fonometrom koji izražava jačinu zvuka u decibelima, a isto tako daje odobrenja za sviranje žive muzike i kontroliše naplatu istih.

Ministarstvo takođe navodi da s obzirom da nisu donešeni neophodni propisi u vezi instaliranja limitatora jačine zvuka, nadzor nivoa buke i dalje vrši Komunalna inspekcija.

-Uprava policije, sa druge strane, konstatuje da oni nisu nadležni za rješavanje ovog problema, jer novi Zakon o javnom redu i miru, koji je stupio na snagu početkom ove godine, ne sadrži odredbe koje se odnose na preglasnu muziku i buku, iz razloga što su takvi prekršaji propisani i kažnjivi shodno odredbama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini u okviru kojeg su označeni subjekti u čijoj je nadležnosti zaštita od buke.

U novom Zakonu o javnom redu i miru iz 2012 godine, uklonjen je član 6 koji je postojao u predhodnom Zakonu, tako da policija od početka 2012 godine stvarno nije nadležna za kontrolu buke koja dopire iz ugostiteljskih objekata.

Međutim, s obzirom da je do usvajanja novog Zakona o javnom redu i miru, važio stari Zakon iz 1994 , gdje je u članu 6 navedeno da će se preduzetnik kazniti novčanom kaznom ukoliko remeti javni red i mir bukom iz svog lokala, postavlja se pitanje zašto policija nije blagovremeno reagovala, s obzirom da su im se građani obraćali sa molbama još dok je stari Zakon još uvijek bio na snazi.

Nakon toga , Nvo Ispod Duge je uputila Apel Opštiti Podgorica u cilju hitnog rješavanja ovog problema. (http://ispodduge.wordpress.com/2012/04/03/apel-upucen-opstini-podgorica/)

Kako Rješenje sve do danas nije pronađeno, primorani smo da problem iznesemo u javnost, kako bi se konačno odredilo ko je nadležan za kontrolu i mjerenje buke koja nastaje iz ugostiteljskih objekata, te shodno tome počne što prije da sprovodi neophodne mjere i radnje.

Samim tim, Nvo Ispod Duge ovim putem želi da apeluje na nadležne da što prije pristupe rješavanju ovog problema, jer su građani primorani da žive u prosto nemogućim uslovima.

Osim toga, sa ovakvom vrstom problema se suočavaju i brojni drugi građani koji žive u centru Podgorice, te smatramo da je neophodno ovaj problem riješiti na lokalnom nivou, te pooštriti kaznenu politiku vezano za buku koja dopire iz ugostiteljskih objekata, posebno nakon 23h.

Dakle, jedino rješenje vidimo u izmjeni Zakona.

Prije svega, neophodno je odrediti koji organ će biti nadležan za kontrolu buke koja dopire iz ugostiteljskih objekata, da se ne bi svi pozivali na nenadležnost i prebacivali odgovornost sa jednog organa na drugi, kao što je do sada bio slučaj.

S obzirom da je nemoguće donijeti propis koji će sve zadovoljiti, predlažemo da se ili ograniči muzika koja dopire iz lokala, i to u svim lokalima na nivou lokalne samouprave ili pak uvođenje mjerača nivoa buke, izolaciju prostorija i slično.

Prema “Pravilniku o graničnim vrijednostima buke u životnoj sredini”, najviša dozvoljena granična vrijednost buke u zatvorenim ugostiteljskim objekatima, tokom noći (za noćne klubove) iznosi 95 db, a za kafe barove 70 db.

Smatramo da je dozvoljenu graničnu vrijednost buke potrebno smanjiti u noćnim časovima, pa na primjer da dozvoljena jačina buke nakon 23h bude 50db, za one noćne klubove koji nemaju izolaciju.

 Ono što u suštini veoma zabrinjava jeste to što se predlozi građana ne uvažavaju.

Građani se već duži period vremena obraćaju institucijama u vezi ovog problema, ali ništa konkretno po tom pitanju nije urađeno.

Smatramo da nije potrebno podsjećati da su građani subjekti javnog zdravlja i kvaliteta života u gradu, ne ugostitelji. Oni su samo jedno profesionalno udruženje koje  u ovom konkretnom slučaju krši zakonom zagarantovana prava građana, a to su pravo na miran san i noćni odmor.

Ljudsko pravo na adekvatno stanovanje, kao jedan aspekt prava na odgovarajući životni  standard, garantovano je, u različitim oblicima, brojnim međunarodnim dokumentima koji obavezuju Crnu Goru: Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima  (Član 25. “Svako ima pravo na standard života koji obezbeđuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove porodice, uključujući hranu, odeću, stan i lekarsku negu i potrebne socijalne službe, kao i pravo na osiguranje u slučaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljenja, udovištva, starosti ili drugih slučajeva gubljenja sredstava za izdržavanje usled okolnosti nezavisnih od njegove volje.”), Konvencijom o pravima djeteta  (član 27 – “Strane ugovornice priznaju pravo svakog djeteta na životni standard koji odgovara detetovom fiziĺkom, mentalnom, duhovnom, moralnom i socijalnom razvoju”) i odredbom člana 11 Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima od 16. decembra 1966. (“Države članice ovog pakta priznaju pravo svakom licu na životni standard dovoljan za njega samog i njegovu porodicu, ubrajajući tu i dovoljnu hranu, odjeću i smještaj, kao i stalno poboljšanje njegovih uslova života.”)

 Ono što takođe veoma zabrinjava jeste da se građani plaše. Ne žele da im se pominju imena, niti da javno govore o ovom problemu.

Šta je izazvalo toliki strah ne znamo, ali ono što znamo jeste da je najvažnije da jedni druge osjetimo kao ljudi.

Da se stavimo u poziciju onog koji ima problem i da pokušamo najbolje da ga riješimo.

Dakle, neophodno je  da svi zajedno pristupimo rješavanju ovog problema.

Da građani, ugostitelji, kao i nadležni organi iznesu svoje konkretne predloge, kako bi se ovim porodicama što prije obezbijedili adekvatni uslovi za život.

Ana Đurović
izvršna direktorica
Nvo Ispod Duge